Puls

LifePuls

Čovjek ili entropija

U jednoj od mnogih definicija entropije kaže se da je entropija prirodna sila

koja sve što je organizirano i uredno dovodi u stanje nereda, raspada iliti kaosa.

Nije li definicija čovjeka slična?

Čovjek je također prirodna sila koja sve što je organizirano i sređeno u prirodi dovodi u stanje nereda,

raspada i kaosa. Ipak, čovjek to čini sporadično, a ne redovno, jer pojam redovnosti propao bi sam u

sebe kad je u pitanju čovjek. Prije bi pristajao pojam ponavljanja-neredovnog ponavljanja ljudskih djela-

nedjela pri čemu je opet pa opet nalik entropijskom djelovanju prema navedenoj, a zapravo temeljnoj

definiciji entropije u općem smislu mlatojezične upotrebe.

“Samo” tri primjera:

  1. Svake godine gotovo 170 četvornih kilometara tropskih kišnih šuma nestane zbog pretjerane sječe. Ukoliko se taj trend nastavi do 2030. godine tropske bi šume mogle u potpunosti izumrijeti kao i velik broj biljnih i životinjskih vrsta u njima.
  2. Najpoznatija vrsta zagađenja mora je ona uzrokovana izlijevanjem nafte iz tankera ili kao posljedica nesreća na naftnim bušotinama. Učinci takvih nesreća su često katastrofalni, višestruki i nažalost dugotrajni. Primjerice, biološke posljedice izlijevanja nafte (oko 42 mil. litara) iz tankera Exxon Valdez koji se nasukao kod obale Aljaske 1989. godine, osjećaju se i danas. Drugi primjer je potonuće teretnog broda The Prestige ispred španjolske obale 2002. godine. Nafta istekla iz broda prouzročila je zagađenje stotinjak plaža na obalama Francuske i Španjolske te dovela do pomora ribe u razmjerima ekološke katastrofe u Biskajskom zaljevu. Što znači nafta u moru zorno ilustriraju slijedeći podaci. Samo 8 grama nafte dovoljno je da se onečisti kubični metar mora. Kubični metar ispuštene nafte iscrpljuje kisik iz 400 000 m3 mora. Unatoč tome, zagađenje te vrste čini samo mali dio ukupnog zagađenja mora koje se svakodnevno odvija. Oko 80% svog zagađenja u morima i oceanima dolazi od aktivnosti na kopnu. Zapravo, more se koristi kao spremnik svega što nam ne treba.

  3. Svaki dan se za pokuse koristi više od milijun životinja. Pokusi su tajni i obavljaju se u bezbrojnim privatnim i državnim laboratorijima. Informacije o njima saznajemo samo u stručnim časopisima – objavljuju se, međutim, samo one uspješne. Izraz vivisekcija (iz lat. secirati na živo) se zamjenjuje nježnijim izrazima kao, primjerice, istraživanje na modelu.Zečevi, zamorci, štakori i ostale manje životinje koriste se za ispitivanje sigurnosti proizvoda; truje ih se kozmetikom i preparatima za čišćenje… Najčešće reakcije su trzavica, povraćanje, paraliza i razne vrste krvarenja – iz nosa, očiju i usne šupljine. Angora zečevi koriste se za isprobavanje kiselina (Draize test): kiselina im se ulije u oči, iz užasnog bola razvijaju se krici, a sljedeći rezultat pokusa je krvarenje, razjedena rožnica i sljepoća. Kod testa kožne nadražljivosti, koncentrirana kemikalija se nanosi na izbrijana leđa životinje i nekoliko dana se prate učinci. Uvijek kada nakon korištenja kozmetike budete osjećali neugodan svrbež, peckanje ili dobijete alergiju ili ekcem, znajte da je proizvod bio u ovom testu označen kao neškodljiv! S druge strane pak, puno ljekovitih tvari nije prošlo ovaj test. Mučenja se i dalje nastavljaju…

    Životinje su oruđe za iskupljenje naših grijeha. One nisu uživači duhana, a moraju udisati ogromne količine duhanskog dima kako bi mi dokazali štetnost ili ljekovitost cigareta. One ne konzumiraju alkohol i zato već desetljećima bezuspješno pokušavamo od štakora napraviti alkoholičare. Nisu agresivne, stoga ih izlažemo elektrošokovima dok se one međusobno ne proždiru. Životinje ne trebaju droge niti oružja, ne zanima ih let u svemir – no unatoč tome to su razlozi zbog kojih ih umire na milijune.

    Izvori: https://www.geografija.hr/svijet/oceani-globalno-odlagaliste-otpada/http://www.prijatelji-zivotinja.hr/

Sva prava pridrzana platonovapecina.com 2020