Inteligencija srca u suradnji s mozgom

SRCE I MOZAK

U novije doba znanstvenici su “otkrili” ono što drevni učitelji i jogiji znaju već tisućama godina; da srce posjeduje inteligenciju više svrhe, no to još nije službeno priznato otkriće. Signali koje mozak šalje srcu i obratno, od presudne su važnosti za rad mozga. Naši osjećaji, kako se to do sada mislilo nisu vezani samo za mozak već i za srce i to višim dijelom. Gregg Braden, američki znanstvenik i pobornik kvantne fizike dokazao je u svojim knjigama kao i putem predavanja, seminara i videa da srce doista posjeduju nevjerojatnu inteligenciju za koju donedavno nismo znali ili jednostavno nije uzimana u obzir. Naše ljubavi, naši strahovi, naši nemiri i sve druge emocije događaju se u srcu-što je trenutno nevjerojatno za čuti, no vremenom će se pokazati kao točno i priznato.

“Srce šalje više poruka mozgu nego što mozak čini srcu. Naša srca zapravo “misle” i imaju neuronsko tkivo, otuda i termin “srčana inteligencija”.Mozak signalizira proizvodnju hormona i biokemiju u tijelu kako bi podržao ono što srce govori. Upravo kroz osjećaje generirane u našim srcima određuje iskustvo svijeta oko nas.Unatoč onome što vam govore popularna uvjerenja o biologiji i psihologiji, iz ovog i drugih potpornih istraživanja proizlazi da je srce glavni mozak.
No točno je da su motorni sustavi područja mozga koja su uključena u pokretanje tjelesnih pokreta, odnosno u aktiviranju mišića tijela. Svi mišići u tijelu direktno se pokreću motoričkim neuronima u leđnoj moždini i stražnjem mozgu. Činjenica je i da iz našeg uma dolaze nadprirodni darovi kao što je, na primjer divinacija te drugi parapsihološki fenomeni koji su još uvijek neobjašnjivi. No s druge strane, empatija i snaga ljubavna sila potječu ravno iz mozga

Najveće područje ljudskog mozga kontrolira više moždanih funkcija poput jezika, logike, razmišljanja. Mozak djeluje poput velikog računala. Obrađuje informacije koje dobiva od osjetila i tijela, a tijelima šalje poruke natrag.I tu opet dolazimo do srca i razmjene informacija između mozga i srca kada su u pitanju emocije. Uvriježeno je vjerovanje da emocije doživljavamo samo putem mozga, no ta teorija će vremenom sasvim pasti u drugi plan, dakle, netočna je.
U drugoj polovici 20. stoljeća, razvoj raznih znanstvenih grana kao što je elektronska mikroskopija, genetika, kemija i drugo, s jedne strane donio je napredak u smislu da više upoznamo funkcije mozga, ali i velike zablude. Antički filozofi raspravljali su se oko toga je li sjedište duše u mozgu ili srcu. Aristotel je stavljao srce na prvo mjesto i mislio da je funkcija mozga samo hlađenje krvi. Demokrit, izumitelj atomske teorije materije, zalagao se za trodijelnu dušu, s intelektom u glavi, osjećajem u srcu i požudom blizu jetre.
Inteligencija i općenito spoznavanje funkcija srca uz odbacivanje da je on samo fizički organ koji ima jednu funkciju, tek je pred nama u vremenu koje dolazi.