Sergej Lazarev: karma i ljubav

Tko je Sergej N. Lazarev?
Sergej Nikolajevič Lazarev je ruski pisac i duhovni istraživač koji je stekao popularnost serijom knjiga Dijagnostika karme.
Njegova djela istražuju vezu između ljudskih emocija, duhovnog razvoja i bolesti, s naglaskom na karmu i ljubav kao temeljne sile koje oblikuju ljudsku sudbinu.

Glavne ideje iz „Dijagnostike karme“:

1. Karma određuje zdravlje i životne okolnosti
Lazarev tvrdi da su bolesti, nesreće i problemi rezultat pogrešnih misli, emocija i ponašanja, kako u ovom tako i u prošlim životima. Na taj način karma djeluje kao zakon uzroka i posljedice.
2. Ljubav kao najvažnija vrijednost
Prema njemu, bezuvjetna ljubav prema Bogu i svijetu je ključ za iscjeljenje i duhovni razvoj. Gubitak ljubavi dovodi do karmičkih problema i bolesti.
3. Duhovno i emocionalno čišćenje
Promjena unutarnjih stavova, opraštanje, skrušenost i rad na vlastitoj svijesti nužni su za izlazak iz negativnih karmičkih obrazaca.
4. Intuitivna dijagnostika
Lazarev tvrdi da može „čitati“ energetska polja i karmičke informacije ljudi, te im na taj način pomaže prepoznati dublje uzroke svojih problema.

Izvod iz knjige Dijagnostika karme

“Na jednom tretmanu žena mi je postavila zanimljivo pitanje:
– Mog djeda je pogodila munja. Nakon nekog vremena baki je postalo zlo i nju su
odvezli u bolnicu. Nakon sat vremena u sobu je uletjela kuglasta munja, udarila u krevet na
kojem je prije toga ležala baka. U susjednoj sobi je na ogledalu ostao trag od munje u cik-cak
obliku. To nije slučajno, zar ne ?
– Nije slučajno, – kažem joj nakon pregleda polja. – Munja kao i radijacija jače napada
onoga tko se zakvačio za duhovnost. Duhovnost je, osim svega, još i kontrola nad situacijom.
Ako duhovnost postane cilj, kod najmanje destabilizacije situacije moje polje postaje agresivno.
U skladu s time ono privlači agresiju. Vaš djed je imao visoku podsvjesnu agresiju prema ljudima
koji su uništavali njegove duhovne vrijednosti. Kod Vaše bake je isto ali u manjoj mjeri. Znači
ako ste susretljivi prema tupim i nesposobnim ljudima i molite se da Vam duhovnost i
savršenstvo budu samo sredstva za ljubav prema Bogu, bit ćete manje podložni munjama i
radijaciji.
Jaki, energični čovjek koji ima volju, iskustvo i intelekt ipak može doživjeti potpuni krah
zbog nepoznavanja zakona koji upravljaju Univerzumom. Mislio sam na to dok sam gledao još
jednog pacijenta. On mi je sporo, s prekidima, pričao svoju priču.
– Još donedavno imao sam puno prijatelja. Promet mog poduzeća je iznosio nekoliko
stotina tisuća dolara.
Sve je bilo izvrsno. Sada nemam prijatelja, moj dug iznosi oko 100.000 dolara, rodilo mi
se bolesno dijete. Ali nikad nisam napravio nekome zlo. Živio sam prema zakonima Biblije.
Gdje je pravednost ?
– Biblijski zakoni su zakoni o ljubavi, Vi ste ih prekršili. Vi ste često prezirali i osuđivali
ljude. Ne smije se prezirati one koji su materijalno siromašni. Ako se počne moliti novcu,
počneš prezirati one koji ih nemaju. Zato je Krist govorio da “… prije će deva proći kroz rupicu
igle nego će bogati ući u Carstvo Božje”. To znači da je bogati podložan većem iskušenju da od
novca napravi smisao života. Ali Krist je govorio još nešto: ” Blaženi su siromašni duhom jer
njihovo je Carstvo Nebesko”. To znači da kod bogatog duhom postoji veće iskušenje napraviti
od duhovnosti cilj i smisao života. Hoću reći da se ne smije prezirati one koji su siromašni
materijalno i one koji su siromašni duhom. Vi ste to radili.
– Da! – klima glavom muškarac. – Uvijek sam prezirao budale i izdajice.
– A Vaše dijete je već spremno za ubijanje takvih i njegova duša je prepuna mržnje
prema svijetu: zato je ono bolesno. Kultura rađa civilizaciju. To jest, duhovnost rađa novac i
materijalno blagostanje. Napravite od novca cilj i izgubit ćete ga. Ako napravite od duhovnosti
cilj, i to ćete izgubiti. Duhovnost se stvara od morala. Moral nastaje od ljubavi prema ljudima. A
ljubav kojom volimo ljude dobivamo od Boga. Ljubav prema Bogu rađa ljubav prema svijetu i
prema ljudima, zatim nastaje moral, pa duhovnost, i onda ono što mi zovemo blaga civilizacije”.
Ako ste napravili cilj od bilo kojeg stepenice koja vodi ka Bogu, Vaše ljestve će se srušiti.
– Recite, što u praksi znači ljubav prema Bogu ? – pita pacijent.
– Evo, gledajte: sve ovisi o Bogu – Bog, međutim, ne ovisi ni o čemu: Bog jest ljubav.
Zamislite da Vi volite čovjeka i ništa ne može utjecati na Vašu ljubav – novac, porodično stanje,
položaj u društvu, nepostojanje talenta, moral itd. Biti ovisan o nečemu – to znači primati.
Glavno u ljubavi nije primanje, već davanje. Ako Vi i dalje volite čovjeka koji Vas je izdao i
uvrijedio, znači u njemu volite Boga. Ako se ne bojite biti iskren, i prilikom svih situacija ne
ugrožavate osjećaj ljubavi u duši, Vi se približavate Bogu.
Postoji još jedan bitni trenutak: što ste bliže Bogu, to je opasnije.
Lice sugovornika se izdužuje.
– Kako pak to shvatiti ? Što je bolji alpinista, to će biti opasniji put kojim će on ići ?
Logično.
– Čim je čovjek bliže Bogu, to više sreće on dobiva, – objašnjavam. – I to jača će biti bol
gubitkom te sreće, tj. kod povećanja ljubavi prema Bogu treba se orijentirati ne samo na
bogatstvo osjećaja, sreću i naslađivanje, već i na velike patnje. Zato se u ikonama Majke Božje
odrazila ne samo sreća zbog ogromne ljubavi prema djetetu koje se rodilo, već i patnja zbog
gubitka koji slijedi. Jednostavnije rečeno, Bog nije samo sreća, već i patnja. A preciznije, Bog je
izvan granica sreće i patnje.”